Četiri teorijske knjige Žike Bogdanovića o stripu...
...ali ne samo o njemu.
Osnivač i urednik časopisa "Pegaz" (izlazi od 1974. godine), po čemu je i najpoznatiji u stripskim krugovima, Žika Bogdanović (Beograd, 1932),
pored kritika i eseja o filmu, džezu, (naučnoj) fantastici i nekim drugim stvaralačkim disciplinama, mnogobrojne tekstove o stripu objavljuje
duže od pola veka. S opravdanim razlozima mnogi ga smatraju i utemeljivačem srpske teorije stripa.
Tokom poslednje dve godine (2014-2016.), većinu svojih radova ove vrste je još jednom pročitao, doradio, sistematizovao i grupisao u četiri
knjige. Poslednja u nizu je štampana u februaru 2016.
Prvobitni zajednički naslov za ciklus bio je "Strip: život u večnoj sadašnjosti", i neke verzije prvih izdanja toma 1 i 2, što kolekcionari već znaju,
odista imaju takav naziv. No, autor je odlučio da druga izdanja prva dva toma, a potom i 3. i 4. dobiju skraćeni naslov, samo: "Život u večnoj
sadašnjosti".
Sve knjige su istog formata (10,5 x 18,5 cm), tvrdo su ukoričene, imaju i štampane presvlake i zaštitne omote, bogato su ilustrovane, a tamo
gde je neophodno ilustracije su štampane u boji. U predgovoru svakoj od njih teoretičar je pojasnio kako je i zašto ju je tako koncipirao.
Prvi tom (312 stranica) posvećen je avanturističkom stripu realističke stilizacije. U knjizi se, dakle, bavi inostranim striparima, većinom
doradivši od ranije nam poznate studije o nespornim velikanima ove discipline, premda ima i sasvim novih priloga. Naslovima poglavlja
ukazujući poimenično na umetnike (Harold Foster, Sten Li, Milton Kanif, Bern Hogart, Aleks Rejmond, Hugo Prat, Vilijem Rit, Klarens Grej,
Li Fok, Rej Mur, Fil Dejvis...), autor maestralno analizira, te sinhronijski i dijahroniski kontekstualizuje njihove likove: Tarzana, Princa
Valijanta, Fantoma, Mandraka, Korta Maltežanina, Ripa Kirbija, marvelove superheroje, Brika Bradforda, Tajnog agenta Iks-9, Džima iz
džungle, Stiva Kenjona...
Drugi tom (382 stranice) posvećen je esejima o humorističkom i melodramskom stripu, manje ili više karikaturalno stilizovanom, uz izuzetak
"Srca Julije Džons", koji je "tvrde" realističke stilizacije. Pored osvrta na opus stripara Stena Drejka, autora ovog remek-dela modernog stripa,
u knjizi su i rasprave o Vilhelmu Bušu, Luju Fortonu, Rudolfu Derksu & Haroldu Kneru, Džordžu Herimenu, Džordžu Mak Manusu, Haroldu Greju,
Brendonu Volšu, Darelu Mekluru, Niku Afonskom, Elzi Krisleru Segaru, Čiku Jangu, ekipi oko Volta Diznija (Ab Ajvers, Flojd Gotfredson, Al
Taljafero, Karl Barks), Rejbernu Van Berenu, Eliotu Keplinu, Čarlsu Šulcu, Alberu Iderzou & Reneu Gosiniju, Diku Braunu, te o njihovim crtanim
pričama.
Treći tom (378 stranica) je o crtanoj fantaziji u vizuelnoj naraciji, gotovo podjednako realistički i karikaturalno stilizovanoj. Tu su predstavljeni
opusi Vinzora Mek Keja, Ruba Goldberga, Bernija Rajtsona, Lajonela Fajnindžera, Gustava Verbeka, Palmera Koksa, Antonia Rubinoa, Rene
Pelosa, Federika Pedrokija & Viktora Molinoa, Alberta Breće & Hektora Esterhelda, Dina Batalje, Mebijusa, Ričarda Korbena, Bari Vindzor Smita,
Filipa Drijea...
Četvrti, najobimniji tom (428 stranica) je uglavnom o međuratnom srpskom stripu i striparima Brani Cvetkoviću, Đorđu Lobačevu, Đuki Jankoviću,
Nikoli Navojevu, Branku Vidiću, Sergeju Solovjevu, Konstantinu Kuznjecovu, Momi Markoviću, Aleksiju Ranhneru, Ivanu Šenšinu, Vladimiru
Žedrinskom, Sebastijanu Lehneru, Veljku Kockaru, Vsevoldu Guljeviču...
