Josip Broz Tito
Moderatorji: TomDar, jang, Corto, Tornado, Mioke
Re: Josip Broz Tito
Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!
Re: Josip Broz Tito
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=51510
Ameriški strip o Titu iz 1944.
Ninel, pohiti, preden bo pošlo. To sigurno moraš imeti.
Ameriški strip o Titu iz 1944.
Ninel, pohiti, preden bo pošlo. To sigurno moraš imeti.
Re: Josip Broz Tito
Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!
Re: Josip Broz Tito
Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!
Re: Josip Broz Tito
Velika Titova ljubav - Davorjanka Paunović
https://www.blic.rs/slobodno-vreme/veli ... fQUzOKWeoc
Ovo je priča o ženi koja je svim srcem verovala u pokret kome je pripadala. Za nju je, kao i za većinu mladih skojevaca i komunista, sloboda bila važnija čak i od života. Entuzijazam je ključna reč u ovoj priči - otkrivajući priču o njoj a i o mladim ljudima koji su ulazili prvo u SKOJ pa onda u KPJ dolazila sam do informacija koje su ukazivale na njihov iskreni zanos, entuzijazam, veru u bolje sutra i drugačiji svet koji će stvoriti sami svojim akcijama.
Davorjanka je pripadala krugu požarevačkih skojevaca. Nju i nekoliko njenih drugarica su u gradu zvali "Crvene devojke". Ušla je u SKOJ još u srednjoj školi i bila je, pored rada u literarnoj sekciji i drugih zadataka, zadužena za "žensko pitanje" tj. osvešćivanje žena da se zalažu za svoja prava, da budu ravnopravne sa muškarcima u nasleđivanju imovine, u pravu na rad i u svim ostalim ženskim pitanjima. Pre Drugog svetskog rata su, na primer, u Građanskom zakoniku bile po pravima izjednačene sa "maloletnima, uma lišenima, raspikućama i propalicama".
Po dolasku u Beograd, na studije francuskog jezika i književnosti, Davorjankin život se sve više zahuktava i usložnjava. Partijske aktivnosti (tada je već član KPJ) su sve zahtevnije, član je raznih studentskih odbora na Univerzitetu a sa sestrom od ujaka, Verom Miletić (majkom Mirjane Marković), učestvuje i u borbi za studenstka prava na što bolje uslove života i obrazovanja i u studentskim demonstracijama 1939.
Njena prva ljubav je Jovo Kapičić. Važili su za jedan od najlepših parova na Univerzietu. Sreće se mnogim važnim komunističkim funkcionerima (druži se sa Ivom Lolom Ribarem i Olgom Humo) a postoje indicije da je jedno vreme radila u obaveštajnoj službi Mustafe Golubića. Početkom 1941. poslata je po zadatku u Zagreb na radio-telegrafski kurs koji je nadgledao niko drugi do Josip Broz Tito. Tog trenutka se tok Davorjankinog života menja ka još većim obavezama, jer postaje Titov lični kurir a od početka rata i pratilac, sekretarica i životna saputnica.
- Bilo mi je posebno zanimljivo da ispričam priču o njihovoj ljubavi koja je bila strastvena, očigledna i velika. U ličnoj arhivi Josipa Broza, među njegovim lažnim pasošima i raznoraznim dokumentima, našla sam njene lekarske izveštaje i umrlicu. Oboje su jedno na drugo ostavili neizbrisive tragove - kaže Ana. U spletu raznih informacija, nekih proverenih a nekih neproverenih (i verovatno izmišljenih), autor pronalazi one prave i spaja ih sa svojom intuicijom.
- Kada sam prvi put otišla u Arhiv Jugoslavije i uzela prvi dokument iz Titove arhive, ostetila sam neku struju koja je prošla kroz moje prste. Mislim da je to bio znak podrške da je potrebno da se o tom zanosu, borbi i ljubavi ispriča priča i kroz lik jedne žene koja je Josipa Broza toliko volela da je u ratnim kolonama uvek išla sa njegove strane kako bi ga štitila i koja se odricala povremeno skromnih obroka da on ne bi bio gladan - dodaje autor.
U Arhivu Beograda naišla je na dokument da je Davorjanku 1943. godine Specijalna policija tražila po Beogradu zbog povezanosti sa devojkama sa poternice koju je tražio komandant četničkog odreda Marjanović. Davorjanka je tada već imala dvogodišnji partizanski staž, prelazeći sa Titom sva iskušenja - marševe, bitke, razgovore sa stranim misijama. Prevodila je, kucala njegova naređenja, učestvovala u stvaranju lista "Borba". I volela ga. Veoma silno kao i on nju. Ponekad je bila ljubomorna (u situacijama kada je u Štab na kratko došla njegova nevenčana supruga Herta Has).
U pisanju je vodila početna strast borbe te telesno krhke žene, i za bolje uslove života i za ravnopravnost ali i za ljubav. Istražujući njen život, od požarevačke arhive gde sam videla njene podatke iz gimnazije preko zapisa Vladimira Dedijera iz NOB-a u kojima je opisuje kao vrednu i žustru, sklapala je njen lik koji je bio sve samo ne ravnodušan - bila je vatrena, iskrena, ponekad i suviše, ponekad svadljiva i svojeglava, odana do smrti i predana opštim i svojim idejama. Autorka je dopisivala njene emocije čitajući o njoj iz istorije i dokumentacije, prateći njen ratni put sa Titom od ilegalnog odlaska vozom na oslobođenu teritoriju, preko Jajca, Drvara, Italije i Visa. Šta je sve moglo da joj se dešava, šta je osećala i kako je reagovala? Vrlo su bila bitna svedočanstva iz memoara (Jare Ribnikar, na primer).
Davorjanka Paunović je bila i snažna i krhka. Snažna jer je znala ko je a telesno krhka, jer je posle Visa konačno pristala da bolest koja se dugo razvijala tokom rata, fibroza pluća, mora da se leči. Odveli su je u sanatorijum u Moskvi. No, odatle je otišla pre vremena kada je Tito došao u Moskvu pred kraj rata. Jednostavno, nije želela da se odvaja od njega.
- U ličnoj arhivi Josipa Broza sam, takođe, pronašla i nekoliko veoma dugačkih i isrpnih pisama njenog oca Milana Paunovića koji je napisao maršalu Titu posle Davorjankine smrti (umrla je 1.maja 1946. godine, imala je samo dvadeset i pet godina). U njima je maršalu iskreno opisivao stanje u komunističkim strukturama vlasti u Požarevcu tj. da su isplivali najgori ljudi, oni koji su njegovu ćerku Davorjanku ogovarali i koji se nisu ni borili u prvim redovima niti bili u partiji ono što je ona bila još kao srednjoškolka. Ovo je priča puna revolucionarnosti, razmišljanja o tome šta je sloboda, o strasti (čuvene su ljubavne scene između Davorjanke i Tita za koje je znao i čuo čitav Vrhovni štab i zbog kojih su imali problema, čak je Tito hteo i da se odrekne svog položaja jer bez nje “nije mogao”), o kriznim situacijama Titovog ranjavanja i njenog pritrčavanja njemu u pomoć i drvarske agonije, o njenom ilegalnom radu (tajno ime joj je bilo Zdenka Horvat), o posvećenosti do samog kraja, neodustajanju, snalaženju, ratu, miru i ljubavi.
Zaintrigirana idejom da je neko toliko i tako iskreno verovao u pokret koji je u nekim svojim osnovama meni veoma dalek a u nekima blizak, prihvatila sam sugestiju Danke Milošević da napišem roman o Davorjanki Paunović. Tako sam u sebi spojila dve ideje jer sam, pre nekih pet godina, bila počela da pišem roman koji je za svoju glavnu temu imao pokret komunista, ali sa drugim akterima i drugom glavnom temom. Taj roman je ostao nezavršen, ali sve se dešava onako kako je potrebno - entuzijazam i ideje koje sam u njemu započela razradila sam i uokvirila u knjizi o Davorjanki kaže autor Ana Atanasković.
https://www.blic.rs/slobodno-vreme/veli ... fQUzOKWeoc
Ovo je priča o ženi koja je svim srcem verovala u pokret kome je pripadala. Za nju je, kao i za većinu mladih skojevaca i komunista, sloboda bila važnija čak i od života. Entuzijazam je ključna reč u ovoj priči - otkrivajući priču o njoj a i o mladim ljudima koji su ulazili prvo u SKOJ pa onda u KPJ dolazila sam do informacija koje su ukazivale na njihov iskreni zanos, entuzijazam, veru u bolje sutra i drugačiji svet koji će stvoriti sami svojim akcijama.
Davorjanka je pripadala krugu požarevačkih skojevaca. Nju i nekoliko njenih drugarica su u gradu zvali "Crvene devojke". Ušla je u SKOJ još u srednjoj školi i bila je, pored rada u literarnoj sekciji i drugih zadataka, zadužena za "žensko pitanje" tj. osvešćivanje žena da se zalažu za svoja prava, da budu ravnopravne sa muškarcima u nasleđivanju imovine, u pravu na rad i u svim ostalim ženskim pitanjima. Pre Drugog svetskog rata su, na primer, u Građanskom zakoniku bile po pravima izjednačene sa "maloletnima, uma lišenima, raspikućama i propalicama".
Po dolasku u Beograd, na studije francuskog jezika i književnosti, Davorjankin život se sve više zahuktava i usložnjava. Partijske aktivnosti (tada je već član KPJ) su sve zahtevnije, član je raznih studentskih odbora na Univerzitetu a sa sestrom od ujaka, Verom Miletić (majkom Mirjane Marković), učestvuje i u borbi za studenstka prava na što bolje uslove života i obrazovanja i u studentskim demonstracijama 1939.
Njena prva ljubav je Jovo Kapičić. Važili su za jedan od najlepših parova na Univerzietu. Sreće se mnogim važnim komunističkim funkcionerima (druži se sa Ivom Lolom Ribarem i Olgom Humo) a postoje indicije da je jedno vreme radila u obaveštajnoj službi Mustafe Golubića. Početkom 1941. poslata je po zadatku u Zagreb na radio-telegrafski kurs koji je nadgledao niko drugi do Josip Broz Tito. Tog trenutka se tok Davorjankinog života menja ka još većim obavezama, jer postaje Titov lični kurir a od početka rata i pratilac, sekretarica i životna saputnica.
- Bilo mi je posebno zanimljivo da ispričam priču o njihovoj ljubavi koja je bila strastvena, očigledna i velika. U ličnoj arhivi Josipa Broza, među njegovim lažnim pasošima i raznoraznim dokumentima, našla sam njene lekarske izveštaje i umrlicu. Oboje su jedno na drugo ostavili neizbrisive tragove - kaže Ana. U spletu raznih informacija, nekih proverenih a nekih neproverenih (i verovatno izmišljenih), autor pronalazi one prave i spaja ih sa svojom intuicijom.
- Kada sam prvi put otišla u Arhiv Jugoslavije i uzela prvi dokument iz Titove arhive, ostetila sam neku struju koja je prošla kroz moje prste. Mislim da je to bio znak podrške da je potrebno da se o tom zanosu, borbi i ljubavi ispriča priča i kroz lik jedne žene koja je Josipa Broza toliko volela da je u ratnim kolonama uvek išla sa njegove strane kako bi ga štitila i koja se odricala povremeno skromnih obroka da on ne bi bio gladan - dodaje autor.
U Arhivu Beograda naišla je na dokument da je Davorjanku 1943. godine Specijalna policija tražila po Beogradu zbog povezanosti sa devojkama sa poternice koju je tražio komandant četničkog odreda Marjanović. Davorjanka je tada već imala dvogodišnji partizanski staž, prelazeći sa Titom sva iskušenja - marševe, bitke, razgovore sa stranim misijama. Prevodila je, kucala njegova naređenja, učestvovala u stvaranju lista "Borba". I volela ga. Veoma silno kao i on nju. Ponekad je bila ljubomorna (u situacijama kada je u Štab na kratko došla njegova nevenčana supruga Herta Has).
U pisanju je vodila početna strast borbe te telesno krhke žene, i za bolje uslove života i za ravnopravnost ali i za ljubav. Istražujući njen život, od požarevačke arhive gde sam videla njene podatke iz gimnazije preko zapisa Vladimira Dedijera iz NOB-a u kojima je opisuje kao vrednu i žustru, sklapala je njen lik koji je bio sve samo ne ravnodušan - bila je vatrena, iskrena, ponekad i suviše, ponekad svadljiva i svojeglava, odana do smrti i predana opštim i svojim idejama. Autorka je dopisivala njene emocije čitajući o njoj iz istorije i dokumentacije, prateći njen ratni put sa Titom od ilegalnog odlaska vozom na oslobođenu teritoriju, preko Jajca, Drvara, Italije i Visa. Šta je sve moglo da joj se dešava, šta je osećala i kako je reagovala? Vrlo su bila bitna svedočanstva iz memoara (Jare Ribnikar, na primer).
Davorjanka Paunović je bila i snažna i krhka. Snažna jer je znala ko je a telesno krhka, jer je posle Visa konačno pristala da bolest koja se dugo razvijala tokom rata, fibroza pluća, mora da se leči. Odveli su je u sanatorijum u Moskvi. No, odatle je otišla pre vremena kada je Tito došao u Moskvu pred kraj rata. Jednostavno, nije želela da se odvaja od njega.
- U ličnoj arhivi Josipa Broza sam, takođe, pronašla i nekoliko veoma dugačkih i isrpnih pisama njenog oca Milana Paunovića koji je napisao maršalu Titu posle Davorjankine smrti (umrla je 1.maja 1946. godine, imala je samo dvadeset i pet godina). U njima je maršalu iskreno opisivao stanje u komunističkim strukturama vlasti u Požarevcu tj. da su isplivali najgori ljudi, oni koji su njegovu ćerku Davorjanku ogovarali i koji se nisu ni borili u prvim redovima niti bili u partiji ono što je ona bila još kao srednjoškolka. Ovo je priča puna revolucionarnosti, razmišljanja o tome šta je sloboda, o strasti (čuvene su ljubavne scene između Davorjanke i Tita za koje je znao i čuo čitav Vrhovni štab i zbog kojih su imali problema, čak je Tito hteo i da se odrekne svog položaja jer bez nje “nije mogao”), o kriznim situacijama Titovog ranjavanja i njenog pritrčavanja njemu u pomoć i drvarske agonije, o njenom ilegalnom radu (tajno ime joj je bilo Zdenka Horvat), o posvećenosti do samog kraja, neodustajanju, snalaženju, ratu, miru i ljubavi.
Zaintrigirana idejom da je neko toliko i tako iskreno verovao u pokret koji je u nekim svojim osnovama meni veoma dalek a u nekima blizak, prihvatila sam sugestiju Danke Milošević da napišem roman o Davorjanki Paunović. Tako sam u sebi spojila dve ideje jer sam, pre nekih pet godina, bila počela da pišem roman koji je za svoju glavnu temu imao pokret komunista, ali sa drugim akterima i drugom glavnom temom. Taj roman je ostao nezavršen, ali sve se dešava onako kako je potrebno - entuzijazam i ideje koje sam u njemu započela razradila sam i uokvirila u knjizi o Davorjanki kaže autor Ana Atanasković.
Re: Josip Broz Tito
Medžimurje je poleg Istre najbolj levičarska hrvaška pokrajina.
In seveda tudi najbolj razvita. Na kakšnih desetih mestih so
naravni spomeniki v spomin predsedniku Jugoslavije. Pričujoči
je iz Mihovljana pri Čakovcu.
device resolution
In seveda tudi najbolj razvita. Na kakšnih desetih mestih so
naravni spomeniki v spomin predsedniku Jugoslavije. Pričujoči
je iz Mihovljana pri Čakovcu.
device resolution
Re: Josip Broz Tito
Občinski svet v Radencih je v torek preimenoval dosedanjo Titovo cesto v Cesto osamosvojitve Slovenije. Tudi referenduma o preimenovanju, ki je bil predviden po umiritvi epidemije covida-19, ne bo.
"Vse smo preklicali, referenduma ne bo, odločili smo o novem imenu in zadeva je končana. Občinski svet in župan občine Radenci se s problematiko Titove ceste ne bosta več ukvarjala, ker Titove ceste v Radencih več ni,"
Re: Josip Broz Tito
Hrvat in proustaš slovenski župan. Zares sočustvujem z njegovimi krajani, če je bilo to najboljše, kar so našli. Verjetno bi še na Pliberku izkopali kaj boljšega. Oziroma, isto bi bilo.
Anything is possible
Be the Change You Want to See
Be the Change You Want to See
Re: Josip Broz Tito
Lopov. Obsojeni.Je povrnil vsem kar jim je pokradel?
Re: Josip Broz Tito
Če se družiš s podobnimi ti ni treba.
Anything is possible
Be the Change You Want to See
Be the Change You Want to See
Re: Josip Broz Tito
Za ljubitelje teorije zarot.
Tito je zapravo bio… Josip Broz iz Kumrovca
https://faktograf.hr/2021/01/27/tito-je ... 6YBcgkG-6E
Tito je zapravo bio… Josip Broz iz Kumrovca
https://faktograf.hr/2021/01/27/tito-je ... 6YBcgkG-6E
Re: Josip Broz Tito
Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!