Josip Broz Tito

Vse ostale teme, ki vam padejo na pamet.
No saj sam naslov pove vse.

Moderatorji: TomDarjangCortoTornadoMioke

Odgovori
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

Devetega maja je partizanska vojska osvobodila Ljubljano,
šestindvajsetega maja pa je imel Tito svoj legendarni govor.


Slika

Slika

Titov govor v Ljubljani

"Bratje in sestre!

Tovariši in tovarišice!

Dovolite mi, da vas pozdravim v vaši slovenski, v naši jugoslovanski Ljubljani. Ta današnji veličastni zbor je dokaz, da so srca Slovencev, ogromne večine slovenskega ljudstva, utripala skupno s srci ljudstva Hrvaške, Srbije, Makedonije, Črne gore ter Bosne in Hercegovine, ko se je leta 1941 zrušila na našo državo tedaj največja sila v Evropi.

Slovenski narod, združen v Osvobodilni fronti, je v teku štirih let svoje neomahljivosti dokazal, da je pripravljen raje poginiti do zadnjega, kakor postati suženj svojega večnega sovražnika — nemškega osvajalca. Ni bilo lahko, to so bila težka leta, težka leta trpljenja in krvavega okupatorjevega terorja, težka leta neenakih borb, borb skoraj golorokih ljudi z do zob oboroženimi bandami nemških osvajalcev in njihovih pomočnikov, slovenskih izdajalcev, bele garde pod poveljstvom sivolasega izdajalca Rupnika. Zgodovina borb Slovencev je enaka zgodovini borb Hrvatov, Srbov in vseh ostalih narodov v Jugoslaviji. Tako danes, tu na ulicah Ljubljane, lahko smelo trdimo, da smo izvršili svojo dolžnost do skupne domovine, da je Slovenija izvršila svojo dolžnost do svoje ožje domovine in do svoje širše domovine, do nove federativne demokratične Jugoslavije. Naša borba z največjim sovražnikom Slovanov, človeštva, kulture in napredka je končana.

Slovenija je osvobojena. To je vaše delo, to je delo vseh vas, najboljših sinov Slovenije in sinov vseh narodov Jugoslavije. Osvobojeni so naši bratje v Istri in Slovenskem Primorju. Niso pa še osvobojeni naši bratje na Koroškem. Oni čakajo na svojo osvoboditev. V vašem imenu in v imenu cele Jugoslavije —nove federativne Jugoslavije — izjavljam, da nismo pozabili na naše brate na Koroškem, ki danes žal še dalje drhtijo in trpijo pod terorjem gestapovcev, preoblečenih v druge uniforme. Številni so primeri. Komaj nekaj dni je minilo od tedaj, ko so morale naše čete zapustiti Koroško, in že čujemo stokanje in klice na pomoč naših bratov na Koroškem.

S tega veličastnega zbora sporočamo našim zaveznikom, da od sedaj odgovornost za vse, kar se tamkaj dogaja, ne pada na nikogar drugega, kakor samo na njih. Pozivamo, da drže svojo obljubo, da jo izpolnijo, tisto, ki so jo dali v Atlantski pogodbi, da bo imel vsak narod pravico do samoodločbe. To sporočamo zaveznikom in zahtevamo od njih, da zaščitijo naše prebivalstvo pred tistimi preganjalci, ki so ga preganjali stoletja in najhujše pa v zadnjih letih.

Naše slovensko Primorje je po dolgih letih osvobojeno, toda nastali so neprijetni dogodki, nastal je nesporazum. Hoteli so nas obdolžiti, češ da smo izkoristili to vojno za nekakšne osvajalne cilje. Hoteli so nam naprtiti, da hočemo tu v zahodni Evropi postaviti naše zaveznike pred dovršeno dejstvo. Ne! Nismo postavili zaveznikov pred dovršeno dejstvo. Samo Nemce smo postavili pred dovršeno dejstvo, Nemce, katere smo tam tolkli in premagali. Izvršili smo samo svojo zavezniško dolžnost. Izvršili smo jo stoodstotno. Izvršili smo jo vestno do konca. V imenu vsega ljudstva, ne samo slovenskega, temveč vseh narodov Jugoslavije, odločno odbijam očitek, da imamo kakršenkoli namen nekaj s silo osvojiti. Ni nam treba s silo osvajati tistega, kar je naša pravica, ker verjamemo, da bodo zavezniki izpolnili svojo obljubo, dano v Atlantski pogodbi, da bodo narodi, vsi narodi, ki so bili zasužnjeni, imeli pravico, da sami odločajo o svoji usodi. V tem slučaju se nam ni treba bati za naše tamkajšnje brate.

Smatramo, da smo s svojimi borbami, z našimi žrtvami, z našimi napori na strani zaveznikov, dovolj jasno dokazali, da smo zvesti skupni zavezniški stvari in da ne želimo ničesar drugega, kakor da živimo v miru in da bodo naši zasužnjeni bratje osvobojeni. Strašna zabloda bi bila s strani onih, ki bi nam to kratili. Strašna tragedija bi bila, če bi se morali ponovno boriti za ono, kar smo v tej vojni izvojevali. Naše ljudstvo, naši narodi v Jugoslaviji, vsi skupaj, brez razlike, Slovenci, Srbi, Hrvati, Črnogorci, Makedonci, Bosanci ali Hercegovci, vsi skupaj so trpeli in skupno dajali ogromne žrtve v tej veliki borbi vseh svobodoljubnih narodov. In zakaj mora sedaj, zakaj mora ravno sedaj izmučena in razrušena Jugoslavija, biti prva, ki bi jo doletela krivica? Dejali so, da je ta vojna pravična vojna, in mi smo jo kot tako tudi smatrali. Zahtevamo pa tudi pravičen zaključek. Zahtevamo, da bo vsak gospodar na svojem in nočemo plačevati tujih računov. Nočemo biti drobiž za podkupovanje. Nočemo, da nas mešajo v neko politiko interesnih sfer. Zakaj bi se našim narodom štelo v zlo, ker žele biti v vsakem pogledu neodvisni in nam hočejo zdaj to neodvisnost omejevati ali kratiti. Nočemo biti več od nikogar odvisni, in to ne glede na to, kar pišejo, kar govore, a piše se mnogo, piše se grdo, piše se nepravično, piše se nedostojno za one ljudi, ki žive v zavezniških državah. Krivica se dela s takšnim pisanjem naši izmučeni domovini. Ni tukaj samo Tito, tukaj je Jugoslavija, tu je Slovenija, tu je Hrvaška, Makedonija, Bosna, Hercegovina in Črna gora, tu so narodi, ki so dali milijon in sedemsto tisoč žrtev v tej vojni. Toda blato in klevete, katere sicer padajo na Tita, padajo na vse nas, padajo na one žrtve, ki leže v grobovih in katerih kosti so razmetane širom naše domovine, po dolinah in gorah. Takšnih žalitev naši narodi ne morejo trpeti in nočejo trpeti. Mi želimo živeti v miru, mi želimo, da po tej katastrofi mirno gradimo svojo opustošeno domovino. Nočemo storiti niti enega nepremišljenega koraka. Toda kakor smo bili ponosni v naših nesrečah in smo tedaj, ko je največji osvajalec zasužnjil našo domovino, šli rajši v borbo, da poginemo do zadnjega, kot da bi pripognili glavo, tako bomo tudi sedaj dosledni v svojem ponosu, dostojno branili svoje pridobitve in jih tudi ubranili.

Prepričan sem, da je celotno napredno človeštvo, ono, kar je najboljšega v človeštvu, na naši strani. Ne moremo dovoliti, da se nam vsili zgodovinska krivica, da se nam naprti nekaj, kar ne izvira od nas. Hočemo, da ves svet ve, da Jugoslavija, ki se je borila, ne zahteva nič drugega kakor to, da bodo njeni narodi, sinovi njene krvi, v okviru njenih meja. To je naša pravica. Če so se v pretekli vojni godile krivice, zlasti ob zaključku, ko še ni bilo Jugoslavije, in se je šele ustvarjala v Versaillesu za zeleno mizo, če so takrat izdajalci in nekateri politiki, ki so zastopali to Jugoslavijo, lahko dajali kose naše domovine, lahko dajali sto in sto tisoče naših bratov in sestra pod tuji jarem, vedite, da je danes druga situacija. Današnja Jugoslavija je nova Jugoslavija, vzrasla iz krvi in kosti sto in sto tisočev najboljših sinov. Danes je druga Jugoslavija, ki je dozorela v srcu vsakega državljana te države, ki natanko vodi račun o svojih pravicah in o svojih bratih. Takšno Jugoslavijo ljubijo vsi narodi Jugoslavije. Ni niti enega naroda, ki ne bi želel biti v tej skupnosti, ker je to skupnost bratstva, onega bratstva, ki je skovano v veličastni borbi. To je nova Jugoslavija, in mi ničesar drugega ne zahtevamo, kakor to, da jo vsi kot tako gledajo in da jo upoštevajo. S to Jugoslavijo se ne da mešetariti, niti trgovati.

Kar se tiče onih izdajalcev, ki so bili v državi sami, v vsakem narodu posebej, to je stvar preteklosti. Roka pravice, roka maščevalka našega ljudstva je že dosegla ogromno večino, a samo manjšemu delu izdajalcev še je posrečilo pobegniti pod okrilje pokroviteljev izven naše dežele. Ta manjšina ne bo nikdar več gledala divnih planin, naših cvetočih polj. Če bi se to vendarle zgodilo, bo to trajalo zelo kratek čas. Naši narodi so v tej veličastni borbi dali izraza svojemu globokemu patriotizmu, ne samo patriotizmu vsakega ljudstva posebej, vsakega naroda posebej, temveč globokemu jugoslovanskemu, slovanskemu patriotizmu. Vsakdo, ki bi se odločil, da od zunaj ruši ta splošni jugoslovanski, ta obče slovanski patriotizem, bi naletel na granitni zid in razbil bi si ne samo nos, temveč tudi glavo. Torej v zvezi s tem so propadli vsi računi, vsi računi z nekimi izdajalci, ki so pobegnili ali se še skrivajo v državi. Sedaj je prišel čas, da pridobitve, ki smo jih priborili, utrdimo, da izgradimo našo domovino, da pokažemo v dobi obnove prav tako navdušenje in prav takšen elan, kakor smo ga pokazali v borbi.

Dragi bratje in sestre Slovenije! Zagotavljam vas, da bo vlada federativne demokratske Jugoslavije storila vse, da skupno z vašo federalno vlado Slovenije, s prvo vlado, ki so jo Slovenci dobili po toliko stoletjih svojega obstanka, sodeluje v najtesnejših stikih, da bomo storili vse, da bodo Slovenci uživali take pravice in da dobijo v Jugoslaviji tak položaj, ki jim po njihovih žrtvah in trpljenju pripada. Ob zaključku vam lahko povem, da uživa Slovenija posebne simpatije vseh narodov ostalih federalnih edinic. Ona uživa te simpatije zaradi tega, ker je bila prva, ki je 1941. leta izkusila vsa zverinstva in preganjanja, ker so Slovenijo hoteli prvo popolnoma zasužnjiti in uničiti njene prebivalce.

Izseljevanje, preganjanje in teror, to so bile metode, ki so se najprej uporabile v Sloveniji. Vsi smo trepetali za vas, četudi smo bili v težkem položaju, toda bili smo vseeno v boljšem položaju kakor vi. Živeli ste tako rekoč stisnjeni od dveh strani, med dvema velikima fašističnima osvajalcema.

Bali smo se za vas, toda verovali smo, da boste vzdržali in nismo se varali. Slovenija je vzdržala. Slovenija je prvič v svoji zgodovini tako zedinjena, tako monolitna, da so lahko nanjo ponosni tudi vsi ostali narodi Jugoslavije.

Naj živi federalna Slovenija v federativni demokratični Jugoslaviji!"
Uporabniški avatar
risar_69
STRIPOHOLIK
Prispevkov: 9844
Pridružen: 14.04.2007 16:39:52
Kraj: Ljubljana

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a risar_69 »

Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!
Uporabniški avatar
risar_69
STRIPOHOLIK
Prispevkov: 9844
Pridružen: 14.04.2007 16:39:52
Kraj: Ljubljana

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a risar_69 »

Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

Slika
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

Svjetski stručnjaci o Titu:
Bio je jedinstven lider, veći od života!
https://www.tportal.hr/kultura/clanak/s ... _vEdyuCvV8

"U inozemstvu Tita gledaju kao nekoga tko je bio na pobjedničkoj strani Drugog svjetskog rata (DSR), tko nije izabrao stranu
u hladnom ratu, tko je zakonima osigurao prava žena i prava radničkoj klasi, tko je lansirao Jugoslaviju u globalnu orbitu kao
jednu od organizatora Nesvrstanih, i slično. Znači, gledaju ga kao nekoga tko je doprinio miru i izgradnji Jugoistočne Europe
kako nije nitko ni prije ni poslije njega."
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

Partizani in Tito v Britanskem narodnem arhivu v Londonu

Jože Pirjevec se je pred časom mudil v Londonu, kjer je v Britanskem narodnem arhivu spoznaval partizane, podatki tam pa so prav gotovo verodostojni, kratek zapis o tem je objavil v Primorskem dnevniku. Churchill je bil tako navdušen nad Titom, da bi, poleg tega, da je v Glavni štab poslal svojega sina Randolpha, k Titu najraje sam prišel, če ne bi bil prestar in pretežek za skok s padalom, kot je Titu sam dejal.

Prejšnji teden sem v britanskem Narodnem arhivu doživljal dve vojni. V čitalnici prvega nadstropja, kjer navadno raziskujem skoraj vsako poletje, sem se boril s partizani. Med odmorom pa sem v pritličju večkrat skočil v razstavni prostor in si ogledal odlično razstavo o »hladni vonji«. Če sem partizane pobliže spoznal šele v zadnjih letih, kar pišem knjigo o njihovi epopeji, sem »hladno vojno« doživljal na lastni koži od zgodnjega otroštva do starosti, tako da je šlo za »amarcord«, da rečem s Federicom Fellinijem.

Naj se najprej posvetim partizanom. Mislim, da so bili Angleži, začenši z Winstonom Churchillom, zaljubljeni vanje. Verjetno zaradi tega, ker so v mladosti brali povest Walterja Scotta o Robinu Hoodu, srednjeveškem razbojniku in revolucionatju, ki je vzbudil marsikatero mladeniško fantazijo. Največji fantast, Churchill, je bil tako očaran od partizanov, da ni poslal v Vrhovni štab v Bosni samo svojega sina Randolpha, ampak je Titu, ko ga je avgusta 1944 srečal v Neaplju, priznal, da bi tudi sam rad prišel, če ne bi bil prestar in predebel za skok s padalom. Ta zagledanost, kakor tudi potek vojnega dogajanja, je imela za posledico kopico dokumentov, ki jih je o našem narodnoosvobodilnem boju mogoče najti v TNA (The National Archive). Najprej so Britanci mislili, da so odkrili Robina Hooda v Draži Mihailoviću, voditelju četnikov, ki se ni hotel sprijazniti s kapitulacijo jugoslovanske vojske aprila 1941.

Ker je Mhailović nameraval ohraniti monarhijo in stari red, jim je bil po volji. Zato so stavili nanj in ga s svojo propagando povzdignili v junaka. Bil jim je po meri, ker je s svojo konservativno politiko dajal garancijo, da bo njihov vpliv na Balkanu ostal neokrnjen in da bodo preko njega sami vodili upor, kakor se jim bo zdelo primerno. Toda Mihailovič je zatajil. Z ene stani je hotel igrati vlogo branilca neodvisne Jugoslavije pred okupatorji, z druge pa poraziti sovražnika št. 1 partizane. Z njihovimi načrti, ki so ciljali h globalni preureditvi v patriarhalno tradicijo zagozdene jugoslovanske družbe, se pač ni mogel strinjati.

Ker za dosego svojega poglavitnega cilja ni dobil dovolj pomoči od Britancev, se je povezal najprej z Italijani in nato z Nemci, prepričan da bo po porazu domačega nasprotnika udaril še po slednjih, ko se bodo zahodnjaki izkrcali na Balkanu, in izšel iz boja kot gospodar obnovljene kraljevine Petra ll. Pravzaprav Velike Srbije, s Slovenijo kot vazalskim priveskom. Ujel se je v lastne zanke. Ko je konec leta 1942, po porazu Nemcev in Italijanov v Severni Afriki, Balkan postal za zahodne zaveznike pomemben, saj so začeli načrtovati izkrcanje v Evropi, so ga Britanci pustili na cedilu in se povezali s Titom, čeprav je bil komunist. Kot je dejal Churchill: »Treba je podpreti tistega, ki ubija več Nemcev.«

Dušan Pavlica na fejsu 14. avgusta 2019
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

NIXON U KUMROVCU I TITOV POTPIS NA JELOVNIKU:
Možete li zamisliti da danas Trump posjeti Lubarsku, mjesto predsjednice Kolinde?
https://net.hr/danas/nixon-u-kumrovcu-i ... e-kolinde/

"Odbrojavanjem u NASA-inom centru “JFK” na Floridi, na današnji dan, 16. srpnja prije točno 50 godina, započela je svemirska misija “Apollo 11”, koja će američkom astronautu Neilu Armstrongu omogućiti da postane prvi čovjek koji je kročio na Mjesec. Svega nekoliko tjedana po povratku iz svemira Armstrong se s ostalom dvojicom članova posade (Aldrin i Collins) uputio na svjetsku turneju u okviru koje će obići 23 države na svim kontinentima.

Dan nakon boravka u Vatikanu i druženja s papom Pavlom VI. red je došao na jedinu socijalističku državu koja se našla na popisu – Jugoslaviju. Uoči dolaska u Beograd Armstrong je izjavio da se astronauti posebno vesele dolasku “jer se dive jugoslavenskim narodima, a naročito predsjedniku Titu”. Slično je ponovio i tijekom ručka podigavši čašu “za zdravlje čovjeka koji je razaranje i rat pretvorio u stvaranje i mir, u zdravlje predsjednika Tita”.

Ako su ove riječi i bile protokolarnog karaktera, Armstrongova molba da mu se Tito potpiše na jelovnik ostavljala je dojam osobnog i iskrenog znaka poštovanja. Po završetku svjetske turneje američki predsjednik Nixon poslao je predsjednicima posjećenih država i njihovim građanima poseban poklon. Tako su kao podsjetnik na uspješan svemirski podvig Tito i Jugoslaveni dobili kamenčić s Mjeseca."
Uporabniški avatar
risar_69
STRIPOHOLIK
Prispevkov: 9844
Pridružen: 14.04.2007 16:39:52
Kraj: Ljubljana

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a risar_69 »

Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

Dr. Marcus Papadopoulos, istoričar, politički analitičar, izdavač i urednik časopisa Politics First:

"Divim se Josipu Brozu Titu jer je bio jedan od najhumanijih državnika. Tita je poštovao ceo svet, od SAD do SSSR, a uz njega i je i SFRJ bila među najpoštovanijim državama sveta. Mnogo toga mudrog se od Tita moglo naučiti, ali izgleda da su političari s ovih prostora spremni samo da ga kritikuju, ali ne da od njega i uče. To isto važi i za sve ostale današnje svetske državnike.

Sve što sam video u ovim nekada bratskim republikama mnogo me je rastužilo. Danas su to male nestabilne države, zavisne od kapitala i volje svetskih sila. Svetske sile predvođene SAD, Velikom Britanijom i Nemačkom ubijale su narod Balkana, a istovremeno i Titovu Jugoslaviju. Bila je to država sa najhumanijim državnim stubovima - imala je besplatno školstvo i zdravstvo. Zato je i bila pretnja kapitalističkim državama. Jugoslavija je bila humanija od svih komunističkih i kapitalističkih država. Zato su je ubili. Svetski moćnici, sprovodioci neoliberalnog kapitalizma, krijući se iza plašta demokratije, na primeru rasturanja i razaranja Jugoslavije još jednom su pokazali da ih jedino interesuje geopolitika i novac.

Imao sam pet godina kada sam prvi put čuo za Drugi svetski rat i od tada sam iščitao sve što sam mogao da nađem na tu temu. Tako sam čuo za Crvenu armiju i SSSR, a tada sam saznao i za Tita i partizane, odnosno, Jugoslaviju, koja mi je bila tajanstvena, drugačija od svih ostalih država. Mamin otac je bio komunista i obožavao je SSSR i Jugoslaviju, pa sam mnogo toga čuo od njega.

Kad god smo porodično išli u Grčku, ili na Kipar, dok bismo leteli preko Jugoslavije vadio bih u avionu mapu i gledao tu državu, pokušavajući s neba da razaznam nešto od onoga što su u mom sazvežđu bili Jugoslavija i Tito, žaleći što nisam imao prilike da posetim onu staru Titovu Jugoslaviju."
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

TRSĆANSKA KRIZA, 1946.GODINA

Povodom sve ucestalijih saveznickih provokacija prodorima njihove avijacije na nasu teritoriju, Tito je naredio da se američki avioni pozovu na spuštanje na neki od naših aerodroma, a ako to odbiju - da se otvori vatra. Prvi avion je pristao na spuštanje tek pošto je izrešetan mitraljezom - tom je prilikom ranjen turski vojni diplomat, a drugi avion sa četiri pilota, bio je oboren. Američke vlasti su naredile da se jugoslovenske granice zaobilaze u širokom pojasu.

Avgusta 1946. radarski osmatrači javljaju da se u vazdušnom prostoru krećući se u pravcu Ljubljane nalazi nepoznata strana letilica. Odmah je alarmiran 254 vazduhoplovni lovački puk, koji u presretanje nepoznatom avionu salje dva lovca JAK -3. kojima su pilotirali poručnik Dragan Zečević i zastavnik Dragan Stanisavljević. Za nekoliko minuta tačno u 12,50 čas. 9.avgusta 1946. par jugoslovenskih lovaca našao se sa leve i desne strane aviona C- 47 sa američkim vojnim oznakama, dajući mu krilima signale da ih prati kako bi ga izveli iz jugoslovenskog vazdušnog prostora. Medjutim, na ove opomene nije bilo odgovora, te su lovci otvorili mitraljesku vatru ispred aviona, koji ni tada nije skrenuo sa svoje maršrute. Kada je stigla naredba da se avion obori, poručnik Zečević je pucao u desni motor i onesposobio ga. Sa jednim motorom pilot Vilijam Krombi uspeo je da „tvrdo“spusti avion na jednu livadu oko 12 kilometara od Kranja.

Deset dana kasnije 19. avgusta u blizini Bleda srušen je drugi američki C- 47 oko dve milje u jugoslovenskom vazdušnom prostoru. Ovaj transportni vojni avion su takodje oborili jugoslovenski lovci, mada su drugi izvori tvrdili da je avion oboren vatrom jugoslovenske protivvazdušne odbrane.
Posle serija pretnji i laprdanja sa americke strane, oglasio se Tito:" Jugoslavija neće više tolerisati drskost imperijalističkih sila. "

On je naveo da je samo od početka meseca avgusta zabeleženo nekoliko desetina slučajeva nedozvoljenog preletanja jugoslovenske teritorije od strane anglo-američkih aviona. Obrazloženja da su avioni zalutali zbog lošeg vremena u sred leta, su najobičnije imperijalističke obmane i laži. Ova praksa je nastavljena još upornije posle obaranja prvog aviona. Tito je upozorio da imperijalisti, pri čemu se to ne odnosi na sve zapadne saveznike iz proteklog rata, ne treba da imaju iluzije da će Jugoslavija biti zaplašena pretnjama i ponovio da će svaki atak na jugoslovensku teritoriju, biti kažnjen, bez obzira na cenu.

(Nenad Badalin)
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

Slika
BuDi
STRIPOHOLIK
Prispevkov: 7037
Pridružen: 21.01.2005 19:19:44
Kraj: 1000 Ljubljana

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a BuDi »

Slika
Slika
Sve što znam o životu…odabrao je Đelo Hadžiselimović.
Registriraj.si domeno.
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

Še Zabavnik je. ;)
Uporabniški avatar
ninel
Prispevkov: 6346
Pridružen: 19.04.2006 19:14:19
Kraj: Beograd

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a ninel »

NERUDA IN TITO

Pablo Neruda (1904 - 1973), veliki čilski pesnik in sploh eden največjih pesnikov XX. stoletja, je bil velik
humanist, prepričan levičar in goreč komunist, po drugi strani pa je bil tudi nekritičen podpornik Stalina.
Tako se je v zgodovinskem sporu med Titom in Stalinom leta 1948, ki je do temeljev pretresel ves socialistični
svet, striktno postavil na stran sovjetskega diktatorja. Malo pred Stalinovo smrtjo je napisal pesem o Titu,
v katerem po vzoru na stalinistične karikature tistega časa, jugoslovanskega predsednika obtožuje, da je
izdal socializem in se prodal Zahodu ter ga primerja z zloglasnim fašističnim nikaragovskim diktatorjem
Alfonsom Somozem (1896 - 1956) z vzdevkom El Tacho, ki je vladal od leta 1937 do smrti. Tita tako imenuje
El Titacho (besedna igra Tito - Titacho), mali Somoza, kar je tudi naslov njegove pesmi. Leta 1956, v času
destalinizacije, so v vplivni mehiški literarni reviji Revista Mexicana de literatura (št. 4) Nerudovo pesem
kritiki raztrgali, tako da se je je kasneje po svoje tudi sam odrekel, saj je ni uvrstil v nobeno svojo zbirko
ali tujo antologijo. Pablo Neruda je leta 1971 dobil Nobelovo nagrado za književnost.

Pablo Neruda

El Titacho

En Yugoslavia el odio
sigue creciendo
como la aspera planta
del alambre. Encima
del obeso traidor
salpicado de sangre
y bajo el peso de sus nalgas verdes
todo un pueblo humillado de pastores.

Yo conozco estos hechos, esta historia
Tito es nicaraguense,
asesino a Sandino
abrio las puertas vivas de la patria
al invasor armado
de balas y de dolares.
Tacho Tito, Somoza,
antigua historia triste
de America central, de la sangrante
cintura
de mi traicionado continente.

El pueblo alli rondando
en las oscuras prisiones, en ol odio
nocturno y el orondo
Titacho recargado
de condecoraciones
defendiendo
la cultura cristiana
traducida al ingles
precipitadamente,
es decir, traducida
a dolares y dolares,
esclavitud, miseria,
sotonas de agonia.
Uporabniški avatar
risar_69
STRIPOHOLIK
Prispevkov: 9844
Pridružen: 14.04.2007 16:39:52
Kraj: Ljubljana

Re: Josip Broz Tito

Odgovor Napisal/-a risar_69 »

Ja, rip. 40-letnica je od njegove smrti...
"Ne bi bili niko i ništa, ako nismo zajedno"

https://www.youtube.com/watch?v=NmRIyKQ2mNQ


-
Preden začneš slikati, moraš imeti v konici čopiča srce, roko in misli!
Odgovori