Že omenjeni album Naši nogometaši iz leta 1962, izdal Favorit, Nerezišče, otok Brač, tisk Jugoreklam Novi Sad.
V albumu so tedanji nogometaši Dinama, Hajduka, Partizana, Crvene zvezde, Vovodine in OFK Bg.
starejša gospa, ki je zbirala te sličice, ki sledijo, si je sama naredila album za te sličice filmskih igralk in igralcev od Kraša(od 1-72)
razno. Sličice in kartice od 30-60-ih let.
Še malo zgodovine o Unionu-Zagreb:
Već 1897. Zagreb ima svoju tvornicu kandita. Zove se «Prva hrvatska tvornica kandita Lachman». Zapravo je to primitivna radionica u kojoj dvadesetak radnika uglavnom ručno miješa smjesu za čokoladu i bombone. Dakako da takvom proizvodnjom nije moguće konkurirati velikim renomiranim tvornicama u Austro-Ugarskoj. Najuspješniji u tom poslu su Nijemci i Česi. Jedan od čeških meštara, Julije König, na početku stoljeća (1902.) osniva u Zagrebu svoju radionicu slatkiša, ali industrijska proizvodnja čokolade i bombona u Zagrebu počinje tek kad su spomenuti König i Slavoljub Deutsch osnovali tvornicu «Union».
Kako je urbanističkim planom u to doba industrijska zona bila predviđena uz željezničku prugu, tako je i tvornica čokolade «Union» sagrađena u tadašnjoj Baroševoj (Branimirova) točno pri sto godina - 1911. A kako je «Kraš» izrastao na dvjema starim zagrebačkim tvornicama – «Unionu» i «Bizjaku» iz Savske (osnovana 1926.) taj naš renomirani proizvođač jedan je, na žalost, od rijetkih hrvatskih brendova poznat i na svjetskim tržištu.
Vratimo se na početak, u godinu 1911., kad Zagreb ima tek osamdesetak tisuća stanovnika, a gradonačelnik je sveučilišni profesor, inženjer arhitekture i graditelj u doba secesije, Janko Holjac. Godinu dana je prošlo kako je, umjesto konjskoga, uveden električni tramvaj, upravo je proveden natječaj za gradnju nove plinare, sagrađena osnovna škola na Borongaju, a priprema se gradnja Sveučilišne knjižnice i Kemijskog laboratorija na Marulićevu trgu. Još nema Gradske štedionice, a ne postoje još ni neke, danas stare ulice – Fijanova, Kuhačeva, Bosanska itd.
Ali vratimo se u Baroševu ulicu u novootvorenu tvornicu «Union» u kojoj proizvodnju organizira majstor König, a financijama se bavi bogati Deutsch (partnerstvo će trajati sve do 1938.). Vlasnici su više mislili o sirovinskoj bazi i plasmanu svojih proizvoda, nego o radnoj snazi, koja je, istina, više nego jeftina, ali neškolovana i nepriviknuta industrijskoj proizvodnji. Godinu dana nakon otvaranja tvornice kandita, zagrebačke novine pišu: «Većim dijelom uposlene su radnice i djeca kojima je mjesto u školi. Zaslužuju tjedno 4 do 8 kruna. Gospodari možda niti ne znaju da se svaki dan kojih deset do petnaest časaka prije i poslije radnog vremena još uvijek radi. Postupak s radnicima je upravo sramotan... Beštije i prasice, to su najblaži izrazi koji se tu upotrebljavaju. Tko pita tu za dostojanstvo čovjeka, pogotovo radnice?
U Zagrebu već od 1910. postoji jaka sindikalna organizacija pekarskih radnika, koja, ponukana odnosom spram radništva u «Unionu», poziva pekare da dođu na sastanak 25. rujna 1912. u Frankopansku ulicu. S toga sastanka «Slobodna rieč» izvještava: «U posljednje vrijeme počele su se radne prilike vrlo pogoršavati, gledom na suzbijanje organizacije i nedjeljnog počinka, ali su pekarski radnici ustali na obranu, kako to pravo imadu i kako to zakon dopušta. Dakako, da to nije bilo po ćudi onoj gospodi»...
A gospoda König i Deutsch u svoju su tvornicu doveli majstore Čehe i Nijemce, koje su, za razliku, od pomoćne radne snage dobro plaćali. Recepti za čokoladu strogo se čuvaju, a smjesa se miješala u zaključanim prostorijama, ako ne baš zbog industrijske špijunaže, ali svakako zbog konkurentske znatiželje. A konkurencija je u to doba velika i dolazi uglavnom od stranih tvrtki s većim iskustvom i dužom tradicijom od zagrebačke, kojoj će trebati tolike godine da se i u svijetu pročuje.
Do famozne bajadere s Ravnica, koja je danas jedna od najtraženijih slastica sa svjetskih trgovačkih polica i jedan od najsigurnijih hrvatskih izvoznih proizvoda....
VIR:
http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=34027
Kako pa je bilo v Srbiji na začetku(Šonda,...), pa si poglejte na spodnji povezavi:
http://www.galerijacokolade.rs/cokolada-u-srbiji/
.
